13. Hrvatsko-francuski upravnopravni dani
Državna komisija je prisustvovala trinaestim Hrvatsko-francuskim upravnopravnim danima, dvodnevnom međunarodnom simpoziju koji se održao 12. i 13. rujna 2019. u Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS). Konferencija je okupila ugledne pravne stručnjake iz Republike Hrvatske i Francuske Republike koji su raspravljali na temu: „U susret 2020: predsjedanje Republike Hrvatske Europskom unijom - O implikacijama upravljanja Europskom unijom“.
Sudionike skupa su pozdravili i dr. sc. Miroslav Radman, u ime Mediteranskog instituta za istraživanje života, Guillaume Leyte, rektor Sveučilišta Panthéon-Assas (Paris-2), Gaël Veyssière, veleposlanik Francuske Republike u RH, Jean Massot, počasni predsjednik odjela Državnog savjeta, predstavnik dopredsjednika Državnog savjeta, Andro Krstulović-Opara, gradonačelnik Splita, Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan, Sanja Otočan, sutkinja Visokog upravnog suda RH, Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, Kristian Turkalj, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa te Ivan Malenica, ministar uprave Republike Hrvatske.
Uvaženi predstavnici hrvatske akademske zajednice i predstavnici tijela državne uprave kao i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave istaknuli su niz mjera i aktivnosti koje su poduzete ususret hrvatskog predsjedanja Europskom unijom i izrazili spremnost institucija Republike Hrvatske za preuzimanje predsjedanja.
Značajna za rad Državne komisije bila su izlaganja o primjeni europskih direktiva od strane javnopravnih tijela te suradnji nacionalnih upravnih i europskih sudova u kreiranju sudske prakse. Od osobitog značaja bila su izlaganja i iznesene primjedbe u vezi s postupkom postavljanja prethodnog pitanja Sudu Europske unije, u odnosu na koji postupak su praktičari hrvatskog pravosuđa istaknuli niz poteškoća s kojima se susreću, što ukazuje na potrebu usavršavanja hrvatskih pravnika-praktičara s institutom prethodnog pitanja pred Sudom Europske unije.
Posebno je bila zanimljiva opaska Jasne Omejec, redovite profesorice u trajnom zvanju Pravnog fakulteta u Zagrebu, kako se u praksi stječe dojam da hrvatski pravnici još uvijek nemaju osjećaj da je europsko pravo dio nacionalnog pravnog poretka i da ga je stoga potrebno, uz nacionalno pravo, ravnopravno primjenjivati u svakodnevnom radu.
Zaključak je da bi se sve institucije, a osobito sudovi, trebali češće obraćati Sudu Europske unije sa zahtjevom za tumačenjem europskog prava kao što bi u svom svakodnevnom radu trebali, uz nacionalno pravo, primjenjivati europsko pravo koje je dio pravnog poretka Republike Hrvatske.
.JPG)
Sudionike skupa su pozdravili i dr. sc. Miroslav Radman, u ime Mediteranskog instituta za istraživanje života, Guillaume Leyte, rektor Sveučilišta Panthéon-Assas (Paris-2), Gaël Veyssière, veleposlanik Francuske Republike u RH, Jean Massot, počasni predsjednik odjela Državnog savjeta, predstavnik dopredsjednika Državnog savjeta, Andro Krstulović-Opara, gradonačelnik Splita, Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan, Sanja Otočan, sutkinja Visokog upravnog suda RH, Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, Kristian Turkalj, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa te Ivan Malenica, ministar uprave Republike Hrvatske.
Uvaženi predstavnici hrvatske akademske zajednice i predstavnici tijela državne uprave kao i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave istaknuli su niz mjera i aktivnosti koje su poduzete ususret hrvatskog predsjedanja Europskom unijom i izrazili spremnost institucija Republike Hrvatske za preuzimanje predsjedanja.
Značajna za rad Državne komisije bila su izlaganja o primjeni europskih direktiva od strane javnopravnih tijela te suradnji nacionalnih upravnih i europskih sudova u kreiranju sudske prakse. Od osobitog značaja bila su izlaganja i iznesene primjedbe u vezi s postupkom postavljanja prethodnog pitanja Sudu Europske unije, u odnosu na koji postupak su praktičari hrvatskog pravosuđa istaknuli niz poteškoća s kojima se susreću, što ukazuje na potrebu usavršavanja hrvatskih pravnika-praktičara s institutom prethodnog pitanja pred Sudom Europske unije.
Posebno je bila zanimljiva opaska Jasne Omejec, redovite profesorice u trajnom zvanju Pravnog fakulteta u Zagrebu, kako se u praksi stječe dojam da hrvatski pravnici još uvijek nemaju osjećaj da je europsko pravo dio nacionalnog pravnog poretka i da ga je stoga potrebno, uz nacionalno pravo, ravnopravno primjenjivati u svakodnevnom radu.
Zaključak je da bi se sve institucije, a osobito sudovi, trebali češće obraćati Sudu Europske unije sa zahtjevom za tumačenjem europskog prava kao što bi u svom svakodnevnom radu trebali, uz nacionalno pravo, primjenjivati europsko pravo koje je dio pravnog poretka Republike Hrvatske.
