UsII-499/19 od 20. studenog 2019.
KLASA: 19/694 od 23. prosinca 2019.
UsII-499/19 od 20. studenog 2019.
Izmjena ponude - Granice postupanja naručitelja u primjeni članka 293. ZJN 2016 - Uvođenje novog stručnjaka u ponudu - Načelo jednakog tretmana - Članak 293. ZJN 2016 - Članak 4. ZJN 2016
U ovom upravnom sporu spornim se nameće pitanje je li primjenom članka 293. ZJN-a dopušteno dopunjavati prvotnu ponudu koja nije udovoljila zahtjevima iz dokumentacije o nabavi zbog nedovoljnog broja ponuđenih stručnjaka, na način da se pored stručnjaka odabranog ponuditelja iz inicijalne ponude, navede i dodatni stručnjak koji nije bio naveden u inicijalnoj ponudi, iako predstavlja resurs odabranog ponuditelja.
Tražeći odgovor na pitanje dosega članka 293. ZJN-a, valja naglasiti da ne postoji načelan odgovor na postavljeno pitanje, već odgovor treba tražiti u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja i u svakom pojedinom slučaju procijeniti je li konkretno postupanje naručitelja odnosno ponuditelja u primjeni članka 293. ZJN-a izašlo iz okvira propisanog tim člankom ZJN-a.
Granice dopuštenog postupanja naručitelja odnosno ponuditelja u smislu članka 293. ZJN-a određene su samim izričajem te zakonske odredbe koji dopušta dopunu, razjašnjavanje, upotpunjavanje ili dostavljanje nužnih informacija ili dokumentacije samo ako su informacije ili dokumentacija ponuditelja opterećeni nedostacima precizno određenima u toj zakonskoj odredbi. Da bi izmjena podataka iz inicijalne ponude bila dopuštena, nužno je da je riječ o nepotpunim ili pogrešnim podacima (ili podacima koji se takvim čine) ili o situaciji u kojoj određeni dokumenti nedostaju. Dakle, postupajući na temelju članka 293. stavka 1. ZJN 2016 naručitelju je dopušteno zahtijevati od gospodarskih subjekata dopunu, razjašnjenje, upotpunjavanje ili dostavljanje nužnih informacija ili dokumentacije u primjerenom roku, sve dok to ne dovodi do nove ponude. S druge strane, uvođenje novih elemenata u ponudu koji dovode do sadržajno različite ponude od inicijalne ponude, prelazi granice dopuštenog postupanja naručitelja odnosno ponuditelja u smislu članka 293. ZJN-a.
Sud smatra da inicijalnu ponudu zainteresirane osobe, koja je umjesto pet, sadržavala četiri stručnjaka uz navođenje razloga za manji broj stručnjaka, nije moguće smatrati ponudom koju bi bilo dopušteno upotpunjavati primjenom članka 293. ZJN-a. U konkretnom slučaju podaci o stručnjacima zainteresirane osobe nisu bili nepotpuni, niti pogrešni u smislu članka 293. ZJN-a, već su ti podaci, kao takvi, prema podacima iz spisa predmeta predstavljali izraz volje zainteresirane osobe za podnošenje upravo takve ponude.
Prema ocjeni ovog Suda, dopuštanjem uvođenja novog stručnjaka zainteresirane osobe, neovisno o tome što je riječ o zaposleniku podugovaratelja odnosno vlastitim resursu zainteresirane osobe, dana je prednost jednom ponuditelju u odnosu na ostale ponuditelje, a što je u suprotnosti s načelom jednakog tretmana ponuditelja u smilslu članka 4. ZJN-a.
Sadržaj načela jednakog postupanja i nediskriminacije te obveza transparentnosti u postupcima javne nabave razvidan je iz prakse Suda Europske unije iz koje proizlazi da su navedenim načelima suprotna bilo kakva pregovaranja javnog naručitelja i ponuditelja, što podrazumijeva da ponuda, načelno, ne može biti izmijenjena nakon dostave, neovisno o tome tko je inicirao postupak izmjene.
Tražeći odgovor na pitanje dosega članka 293. ZJN-a, valja naglasiti da ne postoji načelan odgovor na postavljeno pitanje, već odgovor treba tražiti u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja i u svakom pojedinom slučaju procijeniti je li konkretno postupanje naručitelja odnosno ponuditelja u primjeni članka 293. ZJN-a izašlo iz okvira propisanog tim člankom ZJN-a.
Granice dopuštenog postupanja naručitelja odnosno ponuditelja u smislu članka 293. ZJN-a određene su samim izričajem te zakonske odredbe koji dopušta dopunu, razjašnjavanje, upotpunjavanje ili dostavljanje nužnih informacija ili dokumentacije samo ako su informacije ili dokumentacija ponuditelja opterećeni nedostacima precizno određenima u toj zakonskoj odredbi. Da bi izmjena podataka iz inicijalne ponude bila dopuštena, nužno je da je riječ o nepotpunim ili pogrešnim podacima (ili podacima koji se takvim čine) ili o situaciji u kojoj određeni dokumenti nedostaju. Dakle, postupajući na temelju članka 293. stavka 1. ZJN 2016 naručitelju je dopušteno zahtijevati od gospodarskih subjekata dopunu, razjašnjenje, upotpunjavanje ili dostavljanje nužnih informacija ili dokumentacije u primjerenom roku, sve dok to ne dovodi do nove ponude. S druge strane, uvođenje novih elemenata u ponudu koji dovode do sadržajno različite ponude od inicijalne ponude, prelazi granice dopuštenog postupanja naručitelja odnosno ponuditelja u smislu članka 293. ZJN-a.
Sud smatra da inicijalnu ponudu zainteresirane osobe, koja je umjesto pet, sadržavala četiri stručnjaka uz navođenje razloga za manji broj stručnjaka, nije moguće smatrati ponudom koju bi bilo dopušteno upotpunjavati primjenom članka 293. ZJN-a. U konkretnom slučaju podaci o stručnjacima zainteresirane osobe nisu bili nepotpuni, niti pogrešni u smislu članka 293. ZJN-a, već su ti podaci, kao takvi, prema podacima iz spisa predmeta predstavljali izraz volje zainteresirane osobe za podnošenje upravo takve ponude.
Prema ocjeni ovog Suda, dopuštanjem uvođenja novog stručnjaka zainteresirane osobe, neovisno o tome što je riječ o zaposleniku podugovaratelja odnosno vlastitim resursu zainteresirane osobe, dana je prednost jednom ponuditelju u odnosu na ostale ponuditelje, a što je u suprotnosti s načelom jednakog tretmana ponuditelja u smilslu članka 4. ZJN-a.
Sadržaj načela jednakog postupanja i nediskriminacije te obveza transparentnosti u postupcima javne nabave razvidan je iz prakse Suda Europske unije iz koje proizlazi da su navedenim načelima suprotna bilo kakva pregovaranja javnog naručitelja i ponuditelja, što podrazumijeva da ponuda, načelno, ne može biti izmijenjena nakon dostave, neovisno o tome tko je inicirao postupak izmjene.
Poveznica na Rješenje
Poveznica na Presudu
